Ulaganje u vrijeme krize

Ekonomska kriza je nepovoljna ekonomska pojava. Tijekom gospodarske krize cijene investicijske imovine naglo padaju, tvrtke i potrošači ne mogu platiti svoje dugove, a financijske institucije doživljavaju nestašice. Kako se tržišta ponašaju tijekom ekonomske krize i je li moguće “krizno investiranje”?

Ekonomska kriza

Ekonomska kriza često dolazi s panikom, budući da ulagači prodaju svoju imovinu i povlače novac sa svojih štednih računa u strahu da će im se smanjiti vrijednost ako ostanu netaknuti.

Kriza može utjecati samo na financijske institucije ili na cijelo gospodarstvo, regionalno gospodarstvo ili svjetsko gospodarstvo. Ako se ne kontrolira, može dovesti do recesije. Čak i ako se poduzmu određeni koraci za sprječavanje krize, oni možda neće djelovati kako je zamišljeno, stoga ne postoje savršena rješenja koja bi zaustavila pojavu gospodarske krize.

Kriza globalne ekonomije

Financijska kriza može imati mnogo razloga. Na primjer, može se dogoditi zbog precjenjivanja institucija ili imovine i eskalirati neracionalnim radnjama investitora.

Jedan od čimbenika koji potiču takva ponašanja su mjehurići špekulacija. Špekulacijski balon se događa kada potražnja za određenom investicijom raste, a cijene imovine su više nego što sugerira njihova objektivna vrijednost. Bez stvarne imovine koja bi poduprla visoke cijene, cijene dionica se ne mogu održati, a cijela tržišta ih ispravljaju na razumnu razinu. To se događa u širokom rasponu imovine, ulagači povlače svoj novac s nesigurnih tržišta što ih dodatno destabilizira. Tako destabilizirana tržišta pridonose krizi.

Visoka stopa nezaposlenosti također može biti posljedica nadolazeće gospodarske krize ili jedan od njezinih uzroka. Ekonomska kriza može se dogoditi i kada visoke kamate, bankovni zajmovi i pad potrošnje kupaca uzrokuju da tvrtke otpuštaju radnike kako bi preživjele gospodarsko usporavanje. Pretvara se u silaznu spiralu, budući da nezaposleni potrošači ne troše novac, što dovodi do nižih prihoda poduzeća i daljnjeg smanjenja broja zaposlenika. Rast nezaposlenosti također se može primijetiti kada tvrtke eksternaliziraju posao u druge zemlje. Ova vrsta nezaposlenosti je stalna i može dovesti do duže ekonomske nestabilnosti.

Kriza izazvana prirodnom katastrofom može izazvati i ekonomsku krizu. Uragani, poplave, suše i epidemije mogu utjecati na cijene koje plaćamo za hranu u trgovinama. Rast cijena hrane može utjecati na navike potrošača i započeti silazni ciklus, što smanjuje prihode tvrtki i uzrokuje nezaposlenost.

Slučajevi ekonomske krize

Ekonomije većine zemalja svijeta barem su jednom doživjele krizu. Nudimo vam primjere najvećih i najnovijih kriza:

• Pad burze 1929. Slom koji je započeo 24. listopada 1929. izazvao je kolaps cijena nakon razdoblja ludih špekulacija i zajmova za kupnju dionica. To je dovelo do Velike depresije čije su se posljedice nekoliko godina mogle osjetiti u cijelom svijetu. Jedan od razloga ovog pada bila je kritična prekomjerna ponuda usjeva, što je dovelo do naglog pada cijena. U jeku ove krize uvedeno je mnogo novih propisa i alata za upravljanje tržištem.
• Azijska kriza 1997-1998. Kriza je započela u srpnju 1997., zajedno s likvidacijom tajlandskog bahta. Budući da nije imala strane valute, tajlandska je vlada bila prisiljena napustiti veze s američkim dolarom. Rezultat je bila golema devalvacija, koja se proširila većim dijelom istočne Azije, pogodivši Japan, te porast omjera duga i BDP-a u Tajlandu.  Ova kriza dovela je do stvaranja boljih financijskih propisa.
• Svjetska financijska kriza 2007.-2008. Ova financijska kriza bila je najveća ekonomska katastrofa od Velike depresije 1929. godine. Počelo je s hipotekarnom krizom 2007. i pretvorilo se u globalnu bankarsku krizu zajedno s padom banke Lehman Brothers u rujnu 2008. Korišteni su veliki paketi pomoći i druga sredstva da se zaustavi širenje štete i globalno gospodarstvo je ušlo u recesiju.

Globalna kriza protiv investitora

Ulagači se obično ne ponašaju u skladu s tradicionalnom financijskom teorijom, prema kojoj svatko djeluje racionalno kako bi maksimizirao svoju dobit. Ljudi se često ponašaju neracionalno i dopuštaju emocijama da ih svladaju, osobito u kriznim vremenima.

Psihološka istraživanja pokazuju da su ljudi, osim što su manje skloni riziku, i manje skloni gubicima. To znači da je vjerojatnije da će ljudi emocionalno patiti zbog gubitka nego uživati ​​u dobitku. To pak dovodi do toga da, čim gubitak postane vjerojatan, počinju donositi manje proračunate odluke, a njihova sklonost preuzimanju rizika se produbljuje. Nažalost, preuzimanje prevelikog rizika kako bi se izbjegli gubici obično samo povećava gubitak.

Ove emocionalne predrasude mogu ostati čak i nakon završetka krize. U anketama je 93% milenijalaca izjavilo da manje vjeruju tržištu i svojim investicijama. Mladi se zbog krize ne pojavljuju na burzama jer ih podsjećaju na gubitke pretrpljene gospodarskom krizom.

Je li moguće namjerno izazvati krizu?

Izazvati krizu je savršeno moguće. Postoji dokaz da je umjetno stvoreni hype na kriptovalutama uzrokovao porast mjehura špekulacija u 2017., što je rezultiralo pucanjem mjehura u prosincu 2017., srušivši cijeli ovaj dio tržišta na gotovo 2 godine.

U teoriji, također je moguće stvoriti takvu krizu s drugom imovinom. Azijska kriza, koju smo već spomenuli, uzrokovana je ukapljivanjem tajlandske kriptovalute, što je dovelo do recesije u cijeloj regiji, koja je trajala godinu dana.  Povijesno gledano, prekomjerna emisija novca uzrokovala je hiperinflaciju u Weimarskoj republici 1919.-1923., što je uzrokovalo pad realnih plaća i potražnje.

Poznato je da je moguće izazvati prirodnu katastrofu, čemu smo svjedočili u slučaju Velike gladi u Ukrajini (1932.-1933.). Prirodna katastrofa odgovarajućeg opsega mogla bi izazvati dugoročnu globalnu krizu.

Kriza… tko profitira od toga?

Dok većinu ulagača hvata panika i cijene imovine strmoglavo padaju, neki bi niske cijene mogli vidjeti kao priliku za kupnju. Vrlo često strah uzrokuje da cijene imovine padnu znatno ispod njihove osnovne vrijednosti, nagrađujući strpljive ulagače koji bi dopustili da se cijene vrate na očekivanu razinu. Zarada od ulaganja tijekom krize zahtijeva disciplinu, strpljenje i, naravno, odgovarajući kapital.

Sve do nedavno burza je bila usred 6 godina dugog tržišta bikova nakon velike recesije. Oni koji nisu paničarili primijetili su ne samo da im je vrijednost investicijskog novčanika porasla, već su i ostvarili znatnu dobit.

Burza nije jedini način ulaganja tijekom krize. Velika recesija uzrokovala je i pad cijena nekretnina kao rezultat pucanja balona na tržištu nekretnina. Ljudi koji su ulagali u nekretnine mogli su dobiti vrijednu imovinu po cijeni koja je bila znatno niža od uobičajene i, kao rezultat toga, mogli su uživati ​​u atraktivnoj dobiti nakon što se tržište nekretnina stabiliziralo.